6. biciklijada ZKD biciklista : Zagreb – Bistra
Objavljeno: 30. listopada 2018.
ZAGREBAČKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
I
ZKD BICIKLISTI
ORGANIZIRAJU BICIKLIJADU
Biciklom kroz knjižnice Zagrebačke županije : Zagreb – Bistra*
Subota, 03.11.2018. godine
PLAN PUTA:
Zagreb (parkiralište Nacionalne i sveučilišne knjižnice) – Zagrebačka avenija – Ljubljanska avenija – Škorpikova ulica – Aleja Bologne – Podsusedska aleja – Podsusedski trg / Knjižnica Podsused – Aleja Seljačke bune – Aleja Bologne – Ulica Jarek Donji – Ivanec Bistranski – Jablanovec – Donja Bistra / Knjižnica i čitaonica Bistra
Detalji:
08:30 Prijava sudionika
09:00 Polazak iz Zagreba
Vožnja Zagrebačkom avenijom, Ljubljanskom avenijom i Škorpikovom ulicom.
Skretanje na Aleju Bologne, vožnja po Podsusedskoj aveniji do Podsusedskog trga.
Oko 10:00 Dolazak u Knjižnicu Podsused (posjet knjižnici, razgledavanje izložbe i kratki predah)
Oko 10:30 Odlazak prema Knjižnici Bistra. Vožnja Alejom Bologne prema ulici Jarek Donji.
Stubičkom ulicom kroz Ivanec Bistranski, Jablanovec i Bukovje Bistransko sve do Donje Bistre.
Oko 12:00 Dolazak u Knjižnicu Bistra (upoznavanje s knjižnicom i predah)
Završetak službenog dijela programa Biciklom kroz knjižnice Zagrebačke županije.
Oko 13:00 Vožnja preko Gornje Bistre, Strmca Stubičkog do Oroslavja.
Ulicom Ljube Babića i ulicom Marije Jurić Zagorke sve do Pizzerie Oro – Goro**.
14:00 Dolazak u restoran. Ručak. Slobodno vrijeme.
17:00 Povratak kroz Krušljevo selo, Stubičku Slatinu pa do Velikog Trgovišća.
17.53 Ukrcaj na vlak ***
18.42 Dolazak u Zagreb – Glavni kolodvor
*Kotizacije nema.
**Ručak se plaća prema narudžbi.
***Cijena karte je 24,60 kn + 15,00 kn za bicikl.
Obrazac za prijave:
U Mjesecu hrvatske knjige, 03.11.2018. godine, vozit će se 6. biciklijada u organizaciji Zagrebačkog knjižničarskog društva, Radne grupe ZKD Biciklisti i to na relaciji Zagreb (parkiralište NSK – zapadna strana) – Bistra (Knjižnica).
Iz programa posjetit ćemo knjižnice:
1. Knjižnica Podsused Počeci knjižničarstva u Podsusedu datiraju iz 1913. godine kada se osniva prvo čitaoničko društvo u Podsusedu, Susedgradska čitaonica, koja 1923. godine mijenja naziv u Hrvatska čitaonica u Podsusedu, te čitaoničko društvo Hrvatska čitaonica Croatia u Podsusedu, u tvorničkoj kantini Tvornice cementa Portland (1923.). Čitaonica je u velikoj mjeri utjecala na društveni i kulturni život Podsuseda tijekom četvrt stoljeća svoga djelovanja. Tijekom 20-ih i 30-ih godina prošloga stoljeća imala je bogatu i raznovrsnu djelatnost, te su u sklopu čitaonice djelovali Diletantsko društvo Hrvatske čitaonice u Podsusedu, Notno tamburaški zbor Hrvatske čitaonice u Podsusedu i Hrvatski pjevački zbor „Susedgrad“ Hrvatske čitaonice u Podsusedu. Današnja Knjižnica Podsused, započinje sa svojim radom nakon Drugog svjetskog rata, 1951. godine u prostorijama tadašnjeg Doma kulture u Podsusedu (Sokolski dom) s ukupnim fondom od 800 knjiga i 200 članova. U potrazi za boljim i funkcionalnijim smještajem Knjižnica se nakon drugog preseljenja 1954. godine smješta u svoj današnji prostor. Nakon deset godina svoga samostalnog djelovanja postaje dio mreže knjižnica Narodne knjižnice Susedgrad, kasnije Vladimira Nazora. Uz Projekt 65+, Knjižnica u Podsusedu provodi i program Kulturna i prirodna baština Podsuseda i to: Zlatno doba Podsuseda – pabirci prošlosti, Cvjetna košarica i #librAR(T)y@podsused. Kulturna i prirodna baština Podsuseda projekt je Knjižnice Podsused koji ima za cilj očuvanje i zaštitu kulturne baštine te ohrabrivanje umjetničkog i kulturnog razvoja korisnika knjižnice svih dobnih skupina, kroz različite vrste programa.
Cikloknjižničari će razgledati prigodnu izložbu „Otisci baštine“ te Šezdeseti štrumfastični rođendan Štrumfova!, izložbu stripova s veselim plavim junacima. (http://www.kgz.hr/hr/knjiznice/knjiznica-podsused/97)
2. Knjižnica Bistra nalazi se u novouređenoj zgradi Kulturnog centra Bistra, novoosnovana Općinska knjižnica Bistra u suvremeno opremljenom prostoru od 140 m2, s mogućnošću korištenja dvorane za kulturno-animacijske priredbe. Uz početni knjižnični fond i jednog zaposlenog diplomiranog knjižničara, Knjižnica je u prosincu 2007. godine otvorila vrata građanima Općine Bistra (oko 6100 stanovnika, od čega 1200 djece do 14 godina). (http://bistra.hr/info/opcinska-knjiznica-bistra/)
Općina Bistra
Područje Općine Bistra zauzima površinu od 52,74 km² i proteže se od samog vrha Medvednice, njezinim zapadnim obroncima i čitavom dolinom do rijeke Krapine. Kao jedinica lokalne samouprave Općina Bistra je ustrojena 1995. godine.
Bistranski kraj odlikuje se bogatom prirodnom, povijesnom, kulturnom i etnološkom baštinom. Najistaknutiji dio prirodne baštine nalazi se u onom dijelu Bistre koji obuhvaća Park prirode Medvednica. Bogatstvo flore i faune, a prije svega bistri potoci i pitka voda čine ovaj kraj posebno vrijednim.
Dvorac Oršić je barokni dvorac u Gornjoj Bistri, sjeverno od Zagreba. Svojim oblikovanjem i prostornom organizacijom smatra se jednim od najznačajnijih djela barokne arhitekture u Hrvatskoj. Građen je otprilike od 1770. do 1775. godine prema projektu nepoznatog arhitekta, a podignuo ga je podmaršal grof Krsto II. Oršić, pripadnik jedne od najbogatijih hrvatskih plemićkih obitelji. Oko dvorca je nekad bio raskošni francuski barokni vrt, kojega je sačuvan tek nacrt s kraja 18. stoljeća. Dvorac je danas, potpuno neprimjereno svojoj vrijednosti, u funkciji Bolnice za kronične dječje bolesti, a perivoj je višekratno devastiran.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Dvorac_Or%C5%A1i%C4%87_u_Gornjoj_Bistri
Grad Oroslavje
Grad Oroslavje sa svojim pripadajućim naseljima je imalo 6.138 stanovnika prema popisu stanovništva iz 2011., dok je sam grad kao naselje Oroslavlje po istom popisu imalo 3.368 stanovnika.
Spomenici i znamenitosti (izborno se može pogledati): Dva dvorca ukrašena perivojima i raskošnim portalima udaljena su međusobno oko 500 m. Dvorac Gornje Oroslavje pripadao je Čikulinima pa Vraniczanyjima, a sasvim je nestao u požaru 1949. godine. Sačuvan je samo francuski park s fontanom od narančastog kamena s puttima i dupinima koji su nekoć prskali vodu. Drugi, dvorac Donje Oroslavje obitelji Vojkffy, opstao je čitav. Međutim, u veoma je oronulom stanju. U okolici dvora sačuvan je dio perivoja engleskog tipa sa stoljetnim stablima. Nalazi se kip šumske nimfe koja u bijegu ugiba napasnom Apolonu i priželjkuje postati maslinom.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Oroslavje
Želja nam je da ovim cjelodnevnim druženjem knjižničara i zagovaratelja knjiga potaknemo bolju komunikaciju i na neformalan način promoviramo vrijedne i raznovrsne knjižničarske programe. A to je ujedno i cilj projekta Biciklom kroz knjižnice Zagrebačke županije.
ZAGREBAČKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
ZKD BICIKLISTI
Tko smo mi?
Grupa knjižničara entuzijasta, članovi Zagrebačkog knjižničarskog društva, koji su spojili bicikliranje i ljubav prema knjižnicama u jedno.
Koji nam je cilj?
Cilj nam je pokrenuti akcije za zagovaranje kretanja na otvorenom i uzdizanje profila knjižnica i knjižničara u očima javnosti.
Projekt „Biciklom kroz knjižnice Zagrebačke županije“ predviđa povezivanje knjižnica Zagrebačke županije, razmjenu iskustava među knjižničarima, unaprjeđivanje suradnje, kreiranje pozitivne slike javnosti o knjižničarima a time i promociju njihove djelatnosti.
Programu se mogu priključiti knjižničari i svi zaljubljenici u knjige, knjižnice i čitanje.
Za sve informacije možete se obratiti na brojeve mobitela ili e-poštu:
- Karolina Zlatar Radigović 091/516-6580 (karolina.zlatar@gmail.com)
- Ivana Freškura (ifreskur@gmail.com)
- Andreja Husnjak (andreja.husnjak1@gmail.com)
Postani član
Učlanjenjem u Zagrebačko knjižničarsko društvo (ZKD) plaća se niža cijena kotizacije za sudjelovanje na stručnim skupovima u organizaciji Hrvatskog knjižničarskog društva (HKD). Svaki član ima mogućnost objavljivati radove i uređivati publikacije HKD te raditi u stručnim tijelima i u samom Društvu što je jedan od uvjeta za napredovanje u više zvanje. Također, članovi ZKD-a imaju pravo na besplatan upis u Knjižnice grada Zagreba.
Postani član Zagrebačkog knjižničarskog društva.